METOD IZUČAVANJA


466

          Specifična crta našeg devetnaestoga veka nije pobeda nauke, nego pobeda naučnoga metoda nad naukom.

467

          Istoriju naučnoga metoda Ogist Kont je smatrao skoro kao filosofiju.

468

          Veliki metodolozi: Aristotel, Bekon, Dekart, Ogist Kont.

469

          Najdragocenije saznanje stiče se najkasnije: ali se najvažnije saznanje sastoji u metodima.
          Svi metodi, sve hipoteze naše današnje nauke stolećima su bile izložene najvećem prezrenju: zbog njih su izbacivali ljude iz društva časnih ljudi — takve su smatrali »neprijateljima božjim«, preziračima najvišega ideala, ljudima u kojima je nečista sila.
          Mi smo imali sav patos čovečanstva protiv sebe — naša ideja o tome šta treba da bude »istina«, šta treba da bude služba istini, naša objektivnost, naš metod, naš miran, obazriv, nepoverljiv način postupanja, sve je to bilo potpuno prezreno... U osnovi čovečanstvo je najduže bilo ometeno estetskim ukusom: ono je verovalo u živopisni uticaj istine, od naučnika se želelo da jako utiče na maštu.
          Po tome se čini kao da se postiglo nešto suprotno, kao da je napravljen skok: ustvari disciplina pomoću moralnih hiperbola postepeno je utrla put za onaj blaži oblik patosa koji se otelovio u naučnom karakteru...
          Savesnost u malim stvarima, samokontrola religioznoga čoveka bila je pripremna škola za naučni karakter: u prvom redu stav duha koji ozbiljno uzima probleme, bez obzira na to šta od toga lično dobija...



-početak-